Vesti

Britanija izabrala izlazak iz EU

Izvor: Advance

Ono što se desilo večeras zaista će ostati upamćeno kao istorijski trenutak. Da, Britanija je voljom svojih građana birala izlazak iz Evropske unije!

No, ono što je uistinu fascinantno i u neku ruku možda čak i veći šok od samog izlaska Britanije iz EU je činjenica da, mada se znalo da će mnogi stanovnici Britanije glasati za “Brexit”, zapravo gotovo niko nije stvarno verovao da bi se Brexit mogao i desiti.

U trenutku kada je postalo jasno da baš sva svetska vladajuća elita (osim možda Rusije) želi da Britanija po svaku cenu ostane unutar EU – zbog ekonomije, zbog geopolitike, zbog ideologije – počele su kolati kojekakve teorije zavere, uključujući i one radikalne da su izbori unapred namešteni.

Među onima koji su zapravo želeli Brexit vladala je ogromna apatija, onaj osjećaj da se “ništa ne može promeniti” ukoliko vladajuća klasa odluči da nešto tako mora biti. Nekima je referendum u Škotskoj bio polazište za takve stavove – jer očigledno su teško mogli zamisliti da se status quo, takvih proporcija, zaista može uzdrmati i porušiti.

Analize su bile precizne – rečeno je da će za izlazak glasati niža i deo srednje klase, no, krupni kapital je u velikom procentu odlučio da Britanija mora ostati u EU. Za mnoge je taj čin odluke krupnog kapitala bio dovoljan razlog da dignu ruke čak i od promišljanja o nekakvoj promeni.

“Ići će se s kampanjom pritiska, ići će se s kampanjom zastrašivanja” – govorili su mnogi. I bili su u pravu. Nad stanovnicima Britanije zaista se i vršio ogroman pritisak i kampanja straha. Rečeno im je da će u slučaju ako glasaju za Brexit nastupiti nova velika ekonomska kriza, da će njihova sigurnost postati ugrožena, da će živeti lošije…

Američki predsednik, šefica MMF-a, predsednik Komisije EU, šef NATO pakta, generalni sekretar UN-a… Svi oni, i bezbroj drugih, upozoravali su da se mora ostati u Evropskoj uniji, direktno se mešajući u kampanju.

Uprkos svemu tome Britanci su ipak glasali za Brexit. Što će se desiti sada s Britanijom, Evropom i svetom, videćemo, ali na trenutak pokušajmo zaboraviti na to i fokusirajmo se na nešto drugo – Britanci su sinoć pokazali svima da demokratija još uvek nije mrtvo slovo na papiru, da može i mora funkcionisati, da je moguća promena čak i kada kompletan vladajući establišment čini sve kako do nje ne bi došlo.

Što se konkretno desilo? London je, dakako, glasao za ostanak u EU, kao i znatan deo Škotske, naročito Glazgov. No, sve van ova dva velika centra bilo je ili podeljeno ili za izlazak iz Evropske unije.

Zar to znači da toliki broj Britanaca gaji animozitete prema Evropi? Ne, takav zaključak bio bi posve pogrešan. Ogroman broj njih koji su juče glasali za Brexit zapravo ni nisu previše razmišljali o Evropi, koliko god to nekima zvučalo čudno – razmišljali su samo o tome kako da promene svoju situaciju koja im se nikako ne sviđa, svoj životni standard koji je u opadanju i svoju budućnost koja je konstantno neizvesna.

Brexit se ponudio kao najsnažnija opcija rušenja statusa quo i Britanci su tu opciju uzeli.

Koliko god se u njihovom sinoćnjem trijumfu krije potvrda da je moguće ići kontra ustaljenog establišmenta, toliko se krije i opasnost – potvrda da je narod spreman birati radikalne opcije kada želi promeniti (ili misli da će promeniti) svoj život nabolje.

Štogod pristalice vladajućih establišmenta danas govorile, Brexit može biti odlična stvar – može dovesti do jedne nove Evrope koja se s Britanijom nije mogla dalje razvijati. No, sklonost masa biranju radikalnih opcija je opasan trend jer sutra mogu istim žarom i prkosom dovesti na vlast kojekakve opasne aktere.

Nakon Brexita ulazimo u jednu novu fazu, punu vrlo nepredvidivih razvoja događaja. Već stižu vesti o haosu na berzama i tržištima i dani koji slede biće sigurno turbulentni.

S druge strane, milioni su čekali na nekakve promene, sada se promene događaju, krenule su. Hoćemo li u konačnici biti zbog toga sretni ili ćemo zažaliti, vreme će pokazati.

visoko obrazovanje po ugledu na najprestižnije svetske obrazovne ustanove, po povoljnim uslovima.
školarina na 10 mesečnih rata!

Zakaži besplatne konsultacije sa našim stručnim kadrom