Vesti

Nemačka elita se bira i proverava u Sjedinjenim Državama

Izvor: Fakti

Japanski premijer Šinzo Abe otkazao je planiranu posetu Rusiji zbog pritiska koji je na njega izvršio Vašington.

Uprkos tome što je posle sličnog pritiska Obame u februaru ove godine Abe potvrdio svoju nameru da poseti Moskvu u maju. Ipak, ničeg čudnog nema u tome – kao što je okupiran od strane SAD posle Drugog svetskog rata, Japan takav ostaje i danas. A okupirane zemlje – kao što su Japan, Nemačka, Poljska, itd. – predugačak je spisak zemalja u kojima SAD imaju vojne baze – ne mogu imati svoju samostalnu i nezavisnu spoljnu politiku.

Žestoka zavisnost od SAD obezbeđuje se uz pomoć nekoliko ključnih faktora.

Prvo, školovanjem japanske elite na američkim univerzitetima, gde im se usađuje američki kulturno-civilizacijski odnos prema svetu.

Drugo, prisustvom četiri velike vojne baze, koje omogućavaju Americi da projektuje svoju vojnu moć u zapadnom i severnom delu Tihog okeana.

Treće, ekonomska zavisnost Japana od SAD: oko 20% japanskog izvoza odlazi na američko tržište. Osim toga, Japan je drugi najveći (posle Kine) držalac američkih hartija od vrednosti – 1.1 bilion dolara.

Ako sa ove pozicije pogledamo Nemačku, videćemo istovetnu sliku.

Nemačka elita se bira i proverava u Sjedinjenim Državama. Političku kontrolu nad Nemačkom Vašington vrši preko organizacija, kao što je Američki Savet za Nemačku. Štaviše, kako je primetio u svojoj knjizi „Nemačka karta. Tajna igra tajnih službi“ nemački general Gerd-Helmut Komosa, još 21. maja 1949. godine Sjedinjene Države i Nemačka su potpisale tajni državni sporazum, u kojem su za period do 2099. godine (!) propisani uslovi državnog „suvereniteta“ Savezne Republike Nemačke. Pre svega, Nemačka mora da ispunjava tri obavezna uslova.

Prvo, svaki novi kancelar Nemačke je dužan da obavezno potpiše u SAD tzv. Kancelarski akt.

Ova informacija, najverovatnije, odražava realne procese, jer svaki novi nemački kancelar prvu svoju posetu posle imenovanja obavlja u SAD.

Drugo, SAD vrše kontrolu nad nemačkim sredstvima za masovno informisanje – nad radio-stanicama i televizijama, štampanim medijima, filmskom produkcijom, pozorištem, muzikom, školskim obrazovnim programima, nastavnim planovima i tako dalje.

Izveštaji nemačkih novinara o tome kako svi oni koji ne podržavaju lojalnost evroatlantskom kursu bivaju otpušteni i lišeni sredstava za život – potvrđuju ovu poziciju.

Treće, Savezna Republika Nemačka je dužna da čuva zlatne rezerve u američkim trezorima. Iako se pokušaji Nemačke da vrati svoje zlatne poluge iz SAD suočavaju sa ozbiljnim teškoćama, Nemci polako tokom tri poslednje godine izravnavaju udeo zlata koji se čuva unutar zemlje, sa svojim zlatnim rezervama u Sjedinjenim Američkim Državama: „Nemačka je po podacima 2015. godine izvezla iz trezora Federalnih rezervi 99.5 tona zlata.

Od 2013. godine, kada je Berlin prvi put obavestio američku CB o svojoj nameri da vrati zlatne poluge, iz SAD je izvučeno već 189 tona.

Međutim, program se ne tiče samo trezora Sjedinjenih Država – u Frankfurt se doprema zlato i iz drugih centralnih banaka.

Najveću partiju prošle godine Nemačka je vratila u domovinu iz Francuske – 110,5 tona. Za tri poslednje godine, repatrijacija je premašila 366 tona. Kao rezultat toga, početkom godine, prvi put u zadnjih nekoliko decenija, Centralna banka Nemačke čuvala je više zlata u zemlji (41,5% u Frankfurtu), nego u strukturama Federalnih rezervi u Njujorku (39,5%).

A to je, pored samih SAD, najveća, u političkom i ekonomskom smislu, država zapadnog sveta. Šta onda tek reći o ostalima, o Poljacima, Rumunima, Ukrajincima… Mada treba napomenuti da se pokret otpora američkom totalitarizmu u Evropi širi.

„Svi politički centri Evrope, uključujući Britaniju, zahvaćeni su borbom naroda i srednje klase protiv uskog sloja elitokratije, koji vrši realnu kontrolu nad zemljama, samo imitirajući demokratiju, slobodu govora i izbora radi odvlačenja mase od mesta na kojima se vrši realno donošenje odluka“.

Referendum u Holandiji o evroasocijaciji sa Ukrajinom samo je potvrdio ovaj trend. Sada je na redu i Britanija, u kojoj se, kako pokazuju ankete, svake nedelje broj evroskeptika samo povećava.

Ako Britanija izađe iz EU – to će biti snažan udarac ne samo EU, već i američkoj politici prema Evropi.

Izlazak Britanije iz EU označiće početak kolapsa američke neokolonijalne strukture upravljanja Evropom.

Ako na referendumu u Velikoj Britaniji pobede evroskeptici, to će dati novim i alternativnim političkim elitama u ključnim zemljama EU presudan argument u prilog ispravnosti njihovog kursa za sprovođenje nezavisne spoljne politike.

Od posebnog značaja za Rusiju je glas bivših carskih prestonica – Berlina, Beča, Pariza i Madrida. U takvom slučaju, strateški savez EU sa Rusijom postaje neizbežan. A raspad Evropske unije dovešće do preispitivanja kako potrebe očuvanja NATO bloka u sadašnjem obliku, tako i do otvaranja pitanja novog koncepta bezbednosti Evrope, koji je dugi niz godina Moskva predlagala svojim evropskim partnerima.

Ali, ne postoje samo na evropskom sektoru problemi za američki neokolonijalni sistem. Tako su, Saudijci izrazili spremnost da rasprodaju imovinu koju Kraljevina ima u Americi u iznosu od oko 750 milijardi dolara da bi izbegli njihovo zamrzavanje posle otvaranja poverljivog dela izveštaja istrage o terorističkom napadu 11. septembra 2001. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.

Naravno, oni imovinu mogu da prodaju, ali to neće uticati na SAD, jer ova sredstva, a uglavnom su to nekretnine, i dalje ostaju na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država.

Zato će mnogo bolniji za SAD biti raskid vojno-tehničkog partnerstva sa Saudijskom Arabijom, jer su Saudijci bili jedan od najvećih kupaca američke vojne opreme. Zato je upravo Pentagon prvi požurio da ubedi kongresmene i senatore da ne otvaraju poverljivi deo izveštaja o terorističkim napadima 11. septembra.

Generalno, Saudijci se mogu buniti i protestvovati, ali, teško da mogu izbeći podelu zemlje u skladu sa dobro poznatom „Petersovom kartom“. To, u principu, odgovara i ruskim interesima, jer će u tom slučaju, kada Saudijci ostanu bez viška nafte, vehabizam, ID i drugi militantni jeres muslimanskog sveta ostati bez izvora finansiranja. Međutim, ovaj rat će biti žestok i pokazaće svima ostalima primer zemlje koja brani svoje nacionalne interese. A tu spada i Evropa.

U 2017. godini, u njoj započinje novi izborni ciklus, u kojem, u slučaju uspeha referenduma o izlasku Britanije iz EU, nove političke snage apsolutno mogu doći na vlast u celom nizu zemalja.

Nakon toga, najverovatnije, Americi neće biti do potpisivanja sporazuma o transatlantskom partnerstvu, već će biti prinuđena da pokuša da opustoši Evropu u haosu građanskog rata, uz pomoć uvezenih preko Turske, Libije i drugih zemalja arapskog polumeseca „izbeglica“ iz ID.

Ovakav razvoj događaja u periodu 2017-2020. Daje određeni luft Rusiji, koja u ovom periodu može i mora da se bavi unutrašnjim pitanjima – putevima, obrazovanjem, zdravstvom, poljoprivredom, vojskom i tako dalje, jer je samo jaka i nezavisna Rusija u stanju da osigura bezbednost i visok životni standard svojim građanima. Tek onda treba razmisliti i o situaciji na granicama…

Baza „Acugi“ je najveća avio-baza Mornarice SAD u Tihom okeanu. U njoj je dislocirana eskadrila 5-og krila palubne avijacije, koje se bazira na nosaču aviona George Washington.

Baza „Misava“ je jedini kombinovani vojni objekat u zapadnom Tihom okeanu. U njoj su raspoređene jedinice sva tri roda američkih oružanih snaga: kopnene snage, flota i vojno vazduhoplovstvo. U toj avio-bazi je dislocirano 35-to lovačko krilo Tihookeanske avijacije SAD. Centar kontrole bezbednosti u „Misavi“ se smatra jednim od najvećih kopnenih stanica globalnog sistema elektronske obaveštajne službe „Ešalon“.

Baza „Kadena“ je najveća avio-baza SAD u Japanu. U njoj je dislocirano 18-to krilo ratne avijacije SAD.

U bazi Kadena je takođe sedište američke komande pomorskih operacija na Okinavi.

Baza „Jokota“ – glavna tranzitna tačka američkih oružanih snaga na Dalekom istoku. U njoj je sedište 5-te vazdušne armije SAD i udruženih snaga Sjedinjenih Država u Japanu.

U Jokoti je dislocirano 374-to transportno avio-krilo američke avijacije.

Preveo: Srđan Đorđević

visoko obrazovanje po ugledu na najprestižnije svetske obrazovne ustanove, po povoljnim uslovima.
školarina na 10 mesečnih rata!

Zakaži besplatne konsultacije sa našim stručnim kadrom